Arheološki, antropološki i povijesni nalazi o životu na gradinama - kaštelirima omogućuju razvoj nezaboravnih turističkih doživljaja koji na iskustven i osjećajan način nude upoznavanje s najstarijom kulturnom baštinom i prirodnim dobrima dotičnog područja. Svaka od 48 valoriziranih gradina - kaštelira sadrži svoju, jedinstvenu priču koju je vrijedno upoznati. Stoga vas pozivamo da posjetite jedno od ovih arheoloških skrivenih blaga, pozivamo vas na put kroz Zemlju prapovijesnih gradina – kaštelira!
VečOsmišljene tematske arheološke i botaničke staze, koje nudimo u web i mobilnoj aplikaciji Kaštelir (https://map.kastelir.eu/), mogu se obogatiti iskustvenim etnološkim, botaničkim i drugim edukativnim radionicama. Baš kao što su najstariji istraživači gradina - kaštelira, među kojima se ističe istraživač iz Trsta, Carlo Marchesseti (1850. -1926.), znali da drevnu Istru i Kras možemo istinski razumjeti samo ako se prepustimo čaroliji putovanja, kao što se sada možemo prepustiti se novim doživljajima i turističkom programu. Na suvremen i interaktivan način mogu nas odvesti u doba kada su nastala prva znanja o sakupljanju i pripremi jestivog samoniklog bilja i drugih kulinarskih sastojaka, tehnikama gradnje suhozida, načinima oblikovanja gline i izradi keramičkih proizvoda, načinima njihovog umjetničkog ukrašavanja i slikanja, stara glazba i drugi mistični rituali o štovanju prirode i duša u zagrobnom životu. Posebnu smo pozornost posvetili gradinama - kaštelirima s područjima s bogatim, ali manje istraženim nalazištima.
Materijali / studije za stvaranje turističkih doživljaja, programa i proizvoda:
Možete bolje upoznati proizvode i iskusiti ih - iskustva:
Proživjeti i upoznati puls života u gradinama – kaštelirima, na poseban, jedinstven i nezaboravan način, poseban je doživljaj. Stoga smo arheološke ostatke, vidljive u kamenim zidovima i gradinama, uglavnom obraslim vegetacijom ili skrivenim pod mnogim slojevima kamena i zemlje, isprepleli u nove priče i tako ih nadahnuli daškom modernog svijeta.
Kreirali smo nove turističke proizvode, temeljene na arheološkim nalazima i suvremenim vrijednostima koji odražavaju dodir s prirodom, lokalnom kulturom i tradicijom, mudrošću i znanjem naših predaka. Važnu poruku kulturne baštine - od sadašnjosti do prošlosti za bolju budućnost utjelovljuju prapovijesne zdjele i jela, turistički doživljaji, promotivni filmovi i festivalski sadržaji.
Važnost kulinarskih sastojaka lokalnog podrijetla bila je poznata još za vrijeme života na gradinama-kaštelirima (2000./1500. p. n. e.). Mnoge od njih poznajemo, uzgajamo i uživamo i danas. Pozivamo vas na autentično gastronomsko istraživanje dijela prapovijesti iz Istre i Krša.
VečRekonstruirano prapovijesno jelo, pripremljeno po recepturi primorskih "mineštri", obogaćeno je starim žitaricama - pirom, domaćim povrćem (mrkva, listovi i gomolji celera), začinskim biljem (čubar, ružmarin, peršin) te mesom janjeta, ovce i svinje. Odabrani ugostitelji iz Krasa i Istre nude je u rekonstruiranoj prapovijesnoj keramičkoj zdjeli s aplikacijom u obliku bradavice, koja spaja prstohvat kraškog i istarskog tla, vodu, snagu vatre i spretnost domaćih ruku.
Interpretaciju o nekadašnjoj prehrani oblikovali smo na temelju ostataka na keramičkim posudama, peludi biljaka, ostataka sjemena, spaljenih životinjskih kostiju te rekonstrukcijama posuđa, peći i drugog kuhinjskog alata. Znamo da su tadašnji narodi već pekli meso pripitomljenih životinja (koze, ovce, svinje) i ribe, uzgajali stare žitarice (pšenicu, ječam, proso, pir) na poljima i sakupljali šumske plodove u obližnjim šumama (lješnjak, maline, kupine, divlje jabuke), životinjska jaja i med, poznavali su grožđe i uživali u samoniklim biljkama. Iz ječma su varili pivo, pravili sireve, slatku medovaču i druge delicije te pekli kruh uz pomoć žrmelja i jednostavnih krušnih peći, barem od neolitika. Ovakav način pripreme hrane sačuvao se čak i u brončanom i željeznom dobu. Tek s dolaskom Rimljana radikalno se promijenio način uzgoja, pripreme i distribucije hrane
200 g mrkve
100 g stabljike celera
600 g gomolja od celera
250 g pira
maslinovo ulje
3 litra hladne vode
500 g kozjeg mesa
800 g janjećeg mesa
100 g slanine (može i dimljena panceta)
3 grančice ružmarina
3 grančice čubra
3 režnja češnjaka (25 g)
25 g peršina
800 g slanutka
Mrkvu, gomolj i stabljiku celera narežite na manje komade i zajedno s pirom stavite u veći lonac. Sve zajedno brzo popržite na maslinovom ulju. Zatim prelijte sastojke s 2 litre hladne vode. Po potrebi dodajte vode tijekom kuhanja (približno 1 litra). Ako imamo svježe začinsko bilje (ružmarin, čubar), koristimo ga zajedno s povrćem. Sušeno bilje dodaje se na kraju kuhanja. Kad je pir napola skuhan (otprilike pola sata, ovisno o vrsti pira), dodajte narezano kozje meso, janjetinu i 80 g slanine. Sve zajedno kuhajte dok se meso ne odvoji od kostiju (cca 1 sat). Deset minuta prije kraja kuhanja dodajte kuhani slanutak. Zatim dodajte mljeveno meso u mineštru, tj. mješavinu napravljenu od 20 g slanine, nasjeckanog češnjaka i peršina, koji su prethodno pomiješani.
Recept su pripremili članovi Udruge za razvoj poljoprivrede i turizma Planta u suradnji s dr. Jasno Fakin Bajec. Sastojci se mogu prilagoditi vašem ukusu, mora se voditi računa o korištenju namirnica lokalnog podrijetla, koje su bile poznate još u vrijeme gradina-kaštelira.
MESO: Ovca, koza, svinja, govedo (ne prevladava divljač, to je bilo za vrijeme kamenog i bakrenog doba).
RIBE: Ribe, školjke.
ŽITARICE: Različite vrste pšenice, ječam, proso, pir.
GRAHORICE: Leća, grašak, grah, slanutak.
POVRĆE: Poriluk, mrkva, gomolj korabice, kupus.
ŠUMSKO I BOBIČASTO VOĆE: Trnina, šipak, kupine, maline, šumske jagode, borovnice, drijen, oskoruša, brekinja, trešnje, lješnjaci, divlje jabuke i kruške, orasi, smokve, grožđe.
JESTIVE DIVLJE BILJKE, BILJE: kraški čubar, majčina dušica, origano, kadulja, bazga (cvijeće i jagode), žižule, medvjeđi luk, kopriva, timijan.
MLIJEČNI PROIZVODI: U doba gradina, kozje i kravlje mlijeko koristilo se i za sekundarne proizvode, pravili su sir i skutu.
PIĆE: vino (domaće i uvezeno grčko, talijansko - u svakom slučaju samo crno/crveno), pivo vareno od ječma, medovača, voćno vino (npr. jabukovača). Nisu poznavali žestice.
Kada se dobra energija entuzijastičnih, znatiželjnih, mladih studenata i studentica arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, pod mentorstvom asistentice arheologije dr. Mance Vinazza, stopi sa elementima zemlje, vode i zraka, i kad se sve poveže toplinom proljetnog sunca, stvara se jedinstvena arheološka baština - glinena peć. Kao što su je nekada poznavali u razdobljima gradina - kaštelira. U njoj bi se, na radionicama, pekle glinene posude koje su se, kao i prije tisuće godina, mogle koristiti za posluživanje prapovijesne hrane ili kao moderan suvenir.
VečPrije svega, kako bismo ponovno osjetili i razumjeli velikodušnost prirode, važnost zemlje i vode, važnost zajedničkog stvaranja i podsjetili na dragocjenost keramičarskog znanja naših predaka koji su živjeli na našem teritoriju tijekom brončanog i željeznog doba. Da ih se sjetimo i odamo im počast. Kako bismo oživjeli, zaštitili i sačuvali ovu bogatu i zapuštenu baštinu za buduće naraštaje. Kako bismo je cijenili i bili ponosni na nju. Jer ona je dio svakog čovjeka, dio nas.
Peć je bila privremeno postavljena na vrt Kobdiljskog tornja - Toranj na vratima u Štanjelu, s ciljem uprizorenja rekonstrukcije prapovijesne peći. Međutim, budući da je takva peć izložena nepovoljnim vremenskim uvjetima, njezina je trajnost ugrožena, osobito zimi. Stoga je u sklopu projekta postavljena unutar tornja - u sklopu izložbe SKRIVENI ŠTANJEL, model prapovijesne peći, koji će imati obrazovnu svrhu.
Stručna skupina u kojoj su, u okviru projekta Kaštelir, surađivale arheologice: Maša Sakara i Špela Prunk, Pokrajinski muzej Koper; Manca Vinazza, FF Sveučilište u Ljubljani; Verena Vidrih Perko; Teja Gerbec, Goriški muzej; Patricija Bratina, ZVKDS; Klara Buršić-Matijašić, UNIPU - HR i keramičarka Alenka Gololičič iz Mosta na Soči, u sklopu aktivnosti projekta Kaštelir: »OD ARHELOŠKOG NALAZA DO PRAPOVIJESNOG JELA I POSUDE NA POKRIVENOM STOLU TURISTIČKOG PONUĐAČA«, pripremila je uži izbor prapovijesnih posuda. U izboru konkretne posude sudjelovala je i udruga Planta koja predstavlja krajnjeg korisnika - ugostiteljske objekte. Također su sudjelovale sa dr. Jasnom Fakin Bajec u aktivnostima razvoja i odabira prapovijesnog jela.
Odabrana zdjela ilustrira svakodnevni život stanovnika gradina - kaštelira. To nije luksuzni uvezeni proizvod koji je ilustrirao moć vladajućih elita, već proizvod običnog čovjeka, nevidljivog u historiografiji. Iako je vladajuća elita naših gradina živjela raskošno i poznavala je nekoliko vrsta uvezenih luksuznih predmeta (od, npr. Daunijskih kratera do atičke keramike), rekonstruirana zdjela uglavnom prikazuje živote običnih ljudi, čiji su ostaci najbrojniji u današnjim arheološkim kontekstima. Ovaj koncept također uključuje ambalažu, koja je također jednostavna i kombinira prirodne, lokalno dostupne materijale. Zdjelu i ambalažu izradila je keramičarka Alenka Gololičič iz Mosta na Soči. Rekonstruirano prapovijesno jelo posluživat će se u zdjeli, u gostionicama s kojima smo surađivali tijekom projekta.
Odabrani uzorak br. 1.
Posuda JE GLAZIRANA i ispunjava sve uvjete za PREHRAMBENE NAMJENE.
Volumen najmanje 0,5L – 0,7L; Visina 6-7cm; Širina 17-18cm
Vanjski dio: krupnozrnata neglazirana smeđa
Unutrašnjost: glazirana s polumat PROZIRNOM glazurom, OBOJANA PIGMENTIMA.
Korišteni materijali: Glina: Fuchs-ton schwarz S 4015, 1000-1180; Glazura: prozirna mat Samson Kamnik; Pigmenti: tamnosmeđi Kili D5288 i Botz hellgelb 9042
Proizvodnja: Od punog volumena. Unutrašnjost polirana kamenom zbog izbočenih krupnih čestica u glini. Na vanjskoj površini otisci grančica.
Pečenje: Prvo pečenje na 1120*C; Glazura pečenje na 1050*C
Pakiranje: podloga je kora drveta: zdjela i kora su simbolički spojeni bakrenom žicom, između koje je umetnut svitak s opisom nastanka posude i sadržaja prapovijesne "priče" te dodan logotip.
IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROIZVODA ZA KONTAKT S HRANOM
Keramička zdjelica - test migracije glazure
Ispitivanje provodi: Nacionalni laboratorij za zdravlje, okoliš i hranu; Zapisnik o kemijskom ispitivanju br. 2131b-21/87905-21/48631; Datum rezultata uzorka: 7. lipnja 2021.; Broj testa: 21/48631
Prikaz izdrade posude
REKONSTRUKCIJA PRAPOVIJESNE ZDJELE KAO SUVENIRA
Vješte ruke stanovnika Dom na Krasu, pod mentorstvom keramičarke Alenke Gololičič, su gnječenjem i glađenjem gline te ostavljanjem otisaka u njoj, rekreirali su prekrasne rekonstrukcije prapovijesnih zdjela, kakve su poznavali ljudi iz istarskih, krških, brkinskih, kvarnerskih gradina u srednje brončano i starije željezno doba. Prije svega, da ljudi ponovo osjete i shvate velikodušnost prirode, važnost zemlje i vode, važnost zajedničkog stvaranja te da ih podsjetimo na dragocjeno lončarsko znanje naših predaka. Kako bi ih se sjetili i odali im počast. Kako bi oživjeli, zaštitili i sačuvali ovu bogatu i zapuštenu baštinu za buduće generacije. Kako bi ju cijenili i bili ponosni na nju. Jer ona je dio svakog čovjeka, dio nas.
Več
Zdjela će se koristiti kao suvenir s područja projekta u održivom turizmu. Pritom je, u razvoj suvenira u sklopu projekta Kaštelir, u osposobljavanje, aktivno bila uključena posebna ustanova Centar za socijalnu skrb DOM NA KRASU Dutovlje i njegovi stanovnici. U sklopu projekta osposobljeni su za samostalnu izradu zdjela u svojim radionicama, pod mentorstvom dviju zaposlenih instruktorica. Pune ih raznim dodacima poput bilja, svijeća itd. Suvenir je dostupan u Domu na Krasu te u turističko-informativnim centrima, trgovinama i ugostiteljskim objektima; njihova kupoprodajna cijena se vraća ustanovi u cijelosti. Time je projekt dobio iznimno važnu društvenu i humanitarnu notu.
Dom na Krasu svakoj zdjelici doda i posebnu te "osobnu" poruku koja glasi: "Stanovnici Doma na Krasu udahnuli su život pretpovijesnim zdjelama i suvenirima, utisnuvši u njih svoj neizbrisiv trag - gnječenjem i oblikovanjem gline. Baš kao što su to činili naši preci, koji su također živjeli na našem teritoriju tijekom brončanog i željeznog doba. Na zdjelice smo nanijeli kraško tlo - prstohvat domaće grude iz ovdašnjih gradina/kaštelira, što je najviše što možete ponijeti iz naših mjesta, sa sobom, po cijelom svijetu. Neka vas uvijek iznova podsjeća na velikodušnost prirode, važnost zemlje i vode te vrijednost keramičkog znanja kroz povijest. Hvala vam, jer ste prepoznali naše napore da primijetimo, zaštitimo, oživimo, njegujemo i sačuvamo ovu bogatu, ali zanemarenu baštinu, za buduće naraštaje. Ona je dio svakog od nas, dio čovječanstva."
Kontakti za kupnju zdjela kao održivog turističkog suvenira Dom na Krasu, Dutovlje 128, Dutovlje
Kontakt osoba: Martina Ćiković, martina.cikovic@domnakrasu.si
Zanimljive spoznaje o životu na gradinama/kaštelirima isprepleli smo u jedinstvene i tajanstvene turističke doživljaje.
Mnoge spoznaje o životu na kraškim i istarskim gradinama i dalje su obavijene velom tajanstvenosti. Međutim, mnoga istraživačka pitanja dobivaju iznenađujuće arheološke i botaničke odgovore, koje kao čestice redamo u nove turističke priče. Suvremenim interpretacijama i korištenjem vlastitih osjetila dodira, mirisa, okusa, vida i zvuka osjetit ćete kako ponovno živjeti s prirodom, poštivati prirodne materijale, drevno znanje i važne krajobrazne značajke čiji korijeni sežu u prapovijest. Prepustite se zanimljivim i tajanstvenim pričama u kojima će vas iskusni vodiči voditi do vlastitih doživljaja i nezaboravnog znanja, kreiranja i osobnih turističkih suvenira.
TURISTIČKI ARHEOLOŠKI DOŽIVLJAJ U KORTAMA
TURISTIČKI ARHEOLOŠKI DOŽIVLJAJ U MOŠĆENIČKOJ DRAGI
TURISTIČKI ARHEOLOŠKI DOŽIVLJAJ U ĆIĆARIJI
TURISTIČKI ARHEOLOŠKI DOŽIVLJAJ U ŠTANJELU
TURISTIČKI BOTANIČKI DOŽIVLJAJ >
Turistički programi za jednodnevno ili višednevno istraživanje života na gradinama-kaštelirima nude brojne mogućnosti za kreativno otkrivanje prirode i povijesti naših predaka.
Najvažnije spomenike koji govore o životu tijekom brončanog i željeznog doba uvrstili smo u jednodnevne ili višednevne turističke programe koji vas vode kroz oživljene gradine-kaštelire na Krasu, Istri, Brkinama, Čičariji i Kvarneru. Svojim posjetom naučit ćete kako su stari narodi poznavali ljekovitu moć jestivog samoniklog bilja, tehnike suhozidne gradnje kamenih zidova i stvaralačku moć sunca, vatre, vode i gline. To se odražava u keramičkim ostacima i drugim arheološkim ostacima, pažljivo sačuvanim u muzejskim vitrinama.
NEZABORAVAN PRAPOVIJESNI DAN U ĆIĆARIJI
PRAPOVIJESNI DAN U KORTAMA
PRAPOVIJESNI DAN U MOŠĆENIČKOJ DRAGI
S BICIKLOM OD ŠTANJELSKE GRADINE DO VOLČJEGRADSKE GRIŽE
PRAPOVIJESNI DAN U ŠTANJELU
VIŠEDNEVNI IZLETI PO ZEMLJI PRAPOVIJESNI GRADINA - KAŠTELIRA
Praznici i festivali pune nas novom energijom, oslobađaju svakodnevnih briga i obogaćuju život. Oni predstavljaju oblik učenja o sebi, prirodi, kulturi, povijesti i tradiciji okoline u kojoj živimo.
VečTematski festivali, na kojima je sadržaj isprepleten s arheološkim nalazima, ali prezentiran na kreativan i moderan način, mogu ponuditi novo znanje i istraživanje kulture života u brončanom i željeznom dobu. Vode nas u svijet duhovne kulture, gdje glazba, likovna umjetnost, ples, rituali, kuhinja i drugi duhovni elementi povezuju prirodu s kulturom, ovozemaljski sa zagrobnim životom, razum s magijom, prošlost sa sadašnjošću. Proslave su nastale već u dalekoj prošlosti, i bile su povezane s štovanjem prirode, koja se mijenjala prema godišnjem dobu. Budući da su ljudi bili veoma povezani s prirodom i bojali se da se priroda neće više probuditi, posebnim su ritualima štovali prirodne sile, koje su bili posebno tajanstvene za vrijeme ljetnog i zimskog solsticija te proljetnog i jesenskog ekvinocija.